Policy on Inclusive Education in Schools: Route to Quality Education
Governmental
Policies
Teacher training
Curriculum

Policy on Inclusive Education in Schools: Route to Quality Education

Malta
2019
This resource was originally written in
English
This resource was originally written in :
This is some text inside of a div block.
This database resource is originally written in :
This is some text inside of a div block.
Read our summary in:
More languages

About This Best Practice

Malta published in 2019 a new Policy on Inclusive Education in Schools - Route to Quality Education which was revised in 2022.

The aim of the policy is to ensure that all learners have access to quality education, intervention and support to experience success in learning within a high quality inclusive education system. To achieve this, the policy strives to transform schools into inclusive settings with a required shift from a ‘one size fits all’ educational model towards a socially just education that aims to increase the system’s ability to respond to all learners’ diverse needs and diversity. 

These include:

  • Cognitive and learning diversity
  • Multiculturalism and language diversity
  • Religious belief diversity
  • Socio-economic diversity
  • Gender and sexual diversity, including:
  1. Learners of different genders
  2. Learners with different sexual orientations
  3. Learners with different gender identities and expressions
  4. Learners with LGBTQI parents
  • Physical and psychological diversity.

This policy recognises that progress in relation to inclusive education and equity requires an effective strategy for implementation. The policy thus provides a guiding plan to all stakeholders within the Education sector towards a more just and holistic education. Through the targets set, the policy aims to cultivate inclusive school cultures and environments where learners feel safe, secure, motivated, and most importantly feel a sense of belonging. The policy also adopts a responsive rather than a reactive approach, where inclusion and equity are nurtured in principle and practice. 

Background and context

The policy falls within the context of the EU Council Resolution on a strategic framework for European cooperation in education and training towards the European Education Area and beyond (2021-2030), which establishes as its first strategic priority improving quality, equity, inclusion and success for all in education and training. This policy also adopts a whole-school approach philosophy of how schools are to develop conducive learning environments for all stakeholders, supporting the United Nation’s Sustainable Development Goal 4: Ensure Inclusive and Equitable quality Education and Promote lifelong Learning opportunities for all.

This policy views individual differences as opportunities for enriching learning. Hence, it offers flexibility to schools to transform existing pedagogical, personal and professional beliefs, attitudes and discourse, as well as re-design processes and practices in a manner that respond effectively to all learners’ needs and social realities. 

For this policy, inclusive education is defined holistically in accordance with the conclusions of the Council of the European Union (2017) and considers issues around intersectionality.

A Thematic Approach

The policy views inclusive education as a continuous developmental process focused on understanding how children learn, identification and removal of barriers to learning and participation in all schools. The transformation process is founded on 10 themes:

  1. Inclusive and strategic leadership
  2. Whole school development planning
  3. Whole school inclusive environment
  4. Collaboration with parents and community engagement
  5. Individual education planning
  6. Teaching and learning
  7. Learner and staff well-being
  8. Continuous professional development
  9. Positive behaviour management
  10. Support structure and services

Policy benchmarks and goals

The policy is built around four benchmarks, each with their own goals:

Benchmark 1: All learners have access to opportunities for participation in educational systems and structures.

The goals for Benchmark 1 include: 

The removal of attitudinal barriers whereby school communities respect and celebrate all forms of diversity, including learners who might be at risk of exclusion or high absenteeism from educational opportunities. To achieve this, schools can organise activities that recognise and celebrate diversity at least once a term. These can include topics related to, but are not limited to racial or ethnic origin, religious belief, disability, or sexual orientation.

Physical infrastructure and school climate of educational institutions should be modified to be accessible and properly equipped to enhance opportunities for all learners. To achieve this, physical barriers in schools should be removed as much as possible in order to provide full access to quality education and schools are supported to promote a culture and climate for sustained school attendance.

Benchmark 2: All educators employ effective teaching approaches that are more representative of and responsive to diversity and that foster a Universal Design for Learning environment.

The goals for Benchmark 2 include: 

The creation of teaching and learning activities that are meaningful and appropriately challenging for all the diverse learners through active, independent and cooperative learning opportunities. Where necessary, individualised educational planning should unite learners, parents, educators and professionals in the design of a curriculum programme according to the level of performance of the learner.

Benchmark 3: All schools are supported through well organised support structures that embrace shared cultures and ethos of diversity.

Benchmark 4: All educators have access to flexible education and training opportunities that support their work in delivering quality inclusive education.

The goals for Benchmark 4  include:

Educators’ training courses should include training on inclusive education to deal with diversity in the classroom, including but not limiting to, training in areas like multiculturalism, profound and multiple difficulties etc. in order to maintain and develop specialist human resources to support educators.

Practical and relevant training should be designed and delivered to educators to promote quality inclusion. This should include organising trainings for college/school-based educators on how to address LGBTIQ issues in colleges/schools.

About This Best Practice

Malta published in 2019 a new Policy on Inclusive Education in Schools - Route to Quality Education which was revised in 2022.

The aim of the policy is to ensure that all learners have access to quality education, intervention and support to experience success in learning within a high quality inclusive education system. To achieve this, the policy strives to transform schools into inclusive settings with a required shift from a ‘one size fits all’ educational model towards a socially just education that aims to increase the system’s ability to respond to all learners’ diverse needs and diversity. 

These include:

  • Cognitive and learning diversity
  • Multiculturalism and language diversity
  • Religious belief diversity
  • Socio-economic diversity
  • Gender and sexual diversity, including:
  1. Learners of different genders
  2. Learners with different sexual orientations
  3. Learners with different gender identities and expressions
  4. Learners with LGBTQI parents
  • Physical and psychological diversity.

This policy recognises that progress in relation to inclusive education and equity requires an effective strategy for implementation. The policy thus provides a guiding plan to all stakeholders within the Education sector towards a more just and holistic education. Through the targets set, the policy aims to cultivate inclusive school cultures and environments where learners feel safe, secure, motivated, and most importantly feel a sense of belonging. The policy also adopts a responsive rather than a reactive approach, where inclusion and equity are nurtured in principle and practice. 

Background and context

The policy falls within the context of the EU Council Resolution on a strategic framework for European cooperation in education and training towards the European Education Area and beyond (2021-2030), which establishes as its first strategic priority improving quality, equity, inclusion and success for all in education and training. This policy also adopts a whole-school approach philosophy of how schools are to develop conducive learning environments for all stakeholders, supporting the United Nation’s Sustainable Development Goal 4: Ensure Inclusive and Equitable quality Education and Promote lifelong Learning opportunities for all.

This policy views individual differences as opportunities for enriching learning. Hence, it offers flexibility to schools to transform existing pedagogical, personal and professional beliefs, attitudes and discourse, as well as re-design processes and practices in a manner that respond effectively to all learners’ needs and social realities. 

For this policy, inclusive education is defined holistically in accordance with the conclusions of the Council of the European Union (2017) and considers issues around intersectionality.

A Thematic Approach

The policy views inclusive education as a continuous developmental process focused on understanding how children learn, identification and removal of barriers to learning and participation in all schools. The transformation process is founded on 10 themes:

  1. Inclusive and strategic leadership
  2. Whole school development planning
  3. Whole school inclusive environment
  4. Collaboration with parents and community engagement
  5. Individual education planning
  6. Teaching and learning
  7. Learner and staff well-being
  8. Continuous professional development
  9. Positive behaviour management
  10. Support structure and services

Policy benchmarks and goals

The policy is built around four benchmarks, each with their own goals:

Benchmark 1: All learners have access to opportunities for participation in educational systems and structures.

The goals for Benchmark 1 include: 

The removal of attitudinal barriers whereby school communities respect and celebrate all forms of diversity, including learners who might be at risk of exclusion or high absenteeism from educational opportunities. To achieve this, schools can organise activities that recognise and celebrate diversity at least once a term. These can include topics related to, but are not limited to racial or ethnic origin, religious belief, disability, or sexual orientation.

Physical infrastructure and school climate of educational institutions should be modified to be accessible and properly equipped to enhance opportunities for all learners. To achieve this, physical barriers in schools should be removed as much as possible in order to provide full access to quality education and schools are supported to promote a culture and climate for sustained school attendance.

Benchmark 2: All educators employ effective teaching approaches that are more representative of and responsive to diversity and that foster a Universal Design for Learning environment.

The goals for Benchmark 2 include: 

The creation of teaching and learning activities that are meaningful and appropriately challenging for all the diverse learners through active, independent and cooperative learning opportunities. Where necessary, individualised educational planning should unite learners, parents, educators and professionals in the design of a curriculum programme according to the level of performance of the learner.

Benchmark 3: All schools are supported through well organised support structures that embrace shared cultures and ethos of diversity.

Benchmark 4: All educators have access to flexible education and training opportunities that support their work in delivering quality inclusive education.

The goals for Benchmark 4  include:

Educators’ training courses should include training on inclusive education to deal with diversity in the classroom, including but not limiting to, training in areas like multiculturalism, profound and multiple difficulties etc. in order to maintain and develop specialist human resources to support educators.

Practical and relevant training should be designed and delivered to educators to promote quality inclusion. This should include organising trainings for college/school-based educators on how to address LGBTIQ issues in colleges/schools.

مالطا: سياسة التعليم الشامل في المدارس - الطريق إلى التعليم الجيد (نُشرت في 2019 وتمت مراجعتها في 2022)

نشرت مالطا في سنة 2019 سياسة جديدة بشأن التعليم الشامل في المدارس - الطريق إلى التعليم الجيد والتي تم تنقيحها في 2022.

ويتمثل الهدف من هذه السياسة في ضمان حصول جميع المتعلمين على التعليم الجيد والتدخل والدعم لتجربة النجاح في التعلم ضمن نظام تعليمي شامل عالي الجودة. ولتحقيق ذلك تسعى السياسة إلى تحويل المدارس إلى بيئات شاملة مع التحول المطلوب من النموذج التعليمي "مقاس واحد يناسب الجميع" إلى تعليم عادل اجتماعيا يهدف إلى زيادة قدرة النظام على الاستجابة للمتطلبات المتنوعة لجميع المتعلمين وتنوعهم.

وتشمل:

  • التنوع المعرفي والتعلمي
  • التعددية الثقافية والتنوع اللغوي
  • تنوع المعتقدات الدينية
  • التنوع الاجتماعي والاقتصادي
  • التنوع الجنسي والجندري بما في ذلك:
  1. المتعلمين من مختلف الهويات الجنسية
  2. المتعلمين ذوي التوجهات الجنسية المختلفة
  3. المتعلمين ذوي الهويات والتعبيرات الجنسية المختلفة
  4. المتعلمين ذوي الآباء من مجتمع الميم
  • التنوع الجسدي والنفسي.

تدرك هذه السياسة أن التقدم فيما يتعلق بالتعليم الشامل والمساواة يتطلب استراتيجية فعالة للتنفيذ. وبالتالي توفر السياسة خطة توجيهية لجميع أصحاب المصلحة في قطاع التعليم نحو تعليم أكثر عدالة وشمولية. ومن خلال الأهداف المحددة تهدف السياسة إلى تنمية ثقافات وبيئات مدرسية شاملة يشعر فيها المتعلمون بالأمان والتحفيز وبدرجة أهم الشعور بالانتماء. وتتبنى السياسة أيضا مقاربة متجاوبة بدلا من أن تكون تفاعلية حيث يتم تعزيز الإدماج والمساواة من حيث المبدأ والممارسة.

الخلفية والسياق

تندرج هذه السياسة في سياق قرار مجلس الاتحاد الأوروبي بشأن الإطار الاستراتيجي للتعاون الأوروبي في مجال التعليم والتدريب نحو منطقة التعليم الأوروبية وما بعدها (2021-2030) والتي تضع كأولوية استراتيجية لها تحسين الجودة والإنصاف والشمول والنجاح للجميع في التعليم والتدريب. تتبنى هذه السياسة أيضا فلسفة شمولية المدرسة وحول كيفية قيام المدارس بتطوير بيئات تعليمية مناسبة لجميع الأطراف المعنية ودعم الهدف الرابع من أهداف التنمية المستدامة للأمم المتحدة: ضمان التعليم الجيد الشامل والمنصف وتعزيز فرص التعلم مدى الحياة للجميع.

تنظر هذه السياسة إلى الفروق الفردية كفرص لإثراء التعلم. وبالتالي فهي توفر المرونة للمدارس لتحويل المعتقدات والمواقف والخطابات التربوية والشخصية والمهنية الحالية بالإضافة إلى إعادة تصميم العمليات والممارسات بطريقة تستجيب بفعالية لجميع احتياجات المتعلمين والواقع الاجتماعي.

بالنسبة لهذه السياسة يتم تعريف التعليم الشامل بشكل كلي وفقا لاستنتاجات مجلس الاتحاد الأوروبي (2017) ويأخذ بعين الاعتبار القضايا المتعلقة بالتقاطع.

مقاربة مواضيعية

وتنظر السياسة إلى التعليم الشامل على أنه عملية تنموية مستمرة تركز على فهم كيفية تعلم الأطفال وتحديد وإزالة الحواجز التي تحول دون التعلم والمشاركة في جميع المدارس. تأسست عملية التحول على 10 محاور:

  1. القيادة الشاملة والاستراتيجية
  2. التخطيط التنموي للمدرسة ككل
  3. بيئة شاملة للمدرسة ككل
  4. التعاون مع الأولياء والمشاركة المجتمعية
  5. تخطيط التعليم الفردي
  6. التعليم والتعلم
  7. رفاهية المتعلم والموظفين
  8. التطوير المهني المستمر
  9. إدارة السلوك الإيجابي
  10. هيكل الدعم والخدمات

معايير وأهداف السياسة

وترتكز السياسة على أربعة معايير لكل منها أهدافه الخاصة:

المعيار رقم 1: يتمتع جميع المتعلمين بإمكانية الوصول إلى فرص المشاركة في الأنظمة والهياكل التعليمية.

وتشمل أهداف المعيار 1 ما يلي:

إزالة الحواجز السلوكية حيث تحترم المجتمعات المدرسية وتحتفي بجميع أشكال التنوع بما في ذلك المتعلمين الذين قد يكونون عرضة لخطر الاقصاء أو التغيب الشديد عن الفرص التعليمية. ولتحقيق ذلك فيمكن للمدارس تنظيم أنشطة تعترف بالتنوع وتحتفي به مرة واحدة على الأقل في الفصل الدراسي. ويمكن أن تشمل على سبيل المثال لا الحصر المواضيع المتعلقة بالأصل العرقي أو الإثني أو المعتقد الديني أو الإعاقة أو التوجه الجنسي.

ويجب تعديل الهياكل الأساسية المادية والمناخ المدرسي للمؤسسات التعليمية بحيث يمكن الوصول إليها وتجهيزها على النحو المناسب لتعزيز الفرص لجميع المتعلمين. ولتحقيق ذلك فينبغي إزالة الحواجز المادية في المدارس قدر الإمكان من أجل توفير الوصول الكامل إلى التعليم الجيد ودعم المدارس لتعزيز ثقافة ومناخ من أجل المواظبة المستمرة على الدراسة.

المعيار رقم 2: يستخدم جميع المعلمين برامج تعليمية فعالة أكثر تمثيلا واستجابة للتنوع وتعزز تصميما عالميا لبيئة التعلم.

تشمل أهداف المعيار 2 ما يلي:

إنشاء أنشطة تعليمية وتعلّمية ذات مغزى وتحدي مناسب لجميع المتعلمين المتنوعين من خلال فرص التعلم النشطة والمستقلة والتعاونية. وعند الضرورة فيجب أن يوحد التخطيط التعليمي الفردي المتعلمين والأولياء والمعلمين والمهنيين في تصميم برنامج المناهج الدراسية وفقا لمستوى أداء المتعلم.

المعيار رقم 3: يتم دعم جميع المدارس من خلال هياكل دعم منظمة تنظيما جيدا تتبنى الثقافات المشتركة وروح التنوع.

المعيار رقم 4: يتمتع جميع المعلمين بإمكانية الوصول إلى التعليم المرن وفرص التدريب التي تدعم عملهم في تقديم تعليم شامل جيد.

تشمل أهداف المعيار 4 ما يلي:

ينبغي أن تشمل الدورات التدريبية للمعلمين التدريب على التعليم الشامل للتعامل مع التنوع في الأقسام بما في ذلك على سبيل المثال لا الحصر التدريب في مجالات مثل التعددية الثقافية والصعوبات العميقة والمتعددة وما إلى ذلك. من أجل الحفاظ على وتطوير الموارد البشرية المتخصصة لدعم المعلمين.

يجب تصميم التدريب العملي والملائم وتقديمه للمعلمين لتعزيز الإدماج الجيد. يجب أن يشمل ذلك تنظيم دورات تدريبية للمعلمين في المعهد/المدرسة حول كيفية معالجة قضايا مجتمع الميم في المعاهد/المدارس.

مالطا: سياسة التعليم الشامل في المدارس - الطريق إلى التعليم الجيد (نُشرت في 2019 وتمت مراجعتها في 2022)

نشرت مالطا في سنة 2019 سياسة جديدة بشأن التعليم الشامل في المدارس - الطريق إلى التعليم الجيد والتي تم تنقيحها في 2022.

ويتمثل الهدف من هذه السياسة في ضمان حصول جميع المتعلمين على التعليم الجيد والتدخل والدعم لتجربة النجاح في التعلم ضمن نظام تعليمي شامل عالي الجودة. ولتحقيق ذلك تسعى السياسة إلى تحويل المدارس إلى بيئات شاملة مع التحول المطلوب من النموذج التعليمي "مقاس واحد يناسب الجميع" إلى تعليم عادل اجتماعيا يهدف إلى زيادة قدرة النظام على الاستجابة للمتطلبات المتنوعة لجميع المتعلمين وتنوعهم.

وتشمل:

  • التنوع المعرفي والتعلمي
  • التعددية الثقافية والتنوع اللغوي
  • تنوع المعتقدات الدينية
  • التنوع الاجتماعي والاقتصادي
  • التنوع الجنسي والجندري بما في ذلك:
  1. المتعلمين من مختلف الهويات الجنسية
  2. المتعلمين ذوي التوجهات الجنسية المختلفة
  3. المتعلمين ذوي الهويات والتعبيرات الجنسية المختلفة
  4. المتعلمين ذوي الآباء من مجتمع الميم
  • التنوع الجسدي والنفسي.

تدرك هذه السياسة أن التقدم فيما يتعلق بالتعليم الشامل والمساواة يتطلب استراتيجية فعالة للتنفيذ. وبالتالي توفر السياسة خطة توجيهية لجميع أصحاب المصلحة في قطاع التعليم نحو تعليم أكثر عدالة وشمولية. ومن خلال الأهداف المحددة تهدف السياسة إلى تنمية ثقافات وبيئات مدرسية شاملة يشعر فيها المتعلمون بالأمان والتحفيز وبدرجة أهم الشعور بالانتماء. وتتبنى السياسة أيضا مقاربة متجاوبة بدلا من أن تكون تفاعلية حيث يتم تعزيز الإدماج والمساواة من حيث المبدأ والممارسة.

الخلفية والسياق

تندرج هذه السياسة في سياق قرار مجلس الاتحاد الأوروبي بشأن الإطار الاستراتيجي للتعاون الأوروبي في مجال التعليم والتدريب نحو منطقة التعليم الأوروبية وما بعدها (2021-2030) والتي تضع كأولوية استراتيجية لها تحسين الجودة والإنصاف والشمول والنجاح للجميع في التعليم والتدريب. تتبنى هذه السياسة أيضا فلسفة شمولية المدرسة وحول كيفية قيام المدارس بتطوير بيئات تعليمية مناسبة لجميع الأطراف المعنية ودعم الهدف الرابع من أهداف التنمية المستدامة للأمم المتحدة: ضمان التعليم الجيد الشامل والمنصف وتعزيز فرص التعلم مدى الحياة للجميع.

تنظر هذه السياسة إلى الفروق الفردية كفرص لإثراء التعلم. وبالتالي فهي توفر المرونة للمدارس لتحويل المعتقدات والمواقف والخطابات التربوية والشخصية والمهنية الحالية بالإضافة إلى إعادة تصميم العمليات والممارسات بطريقة تستجيب بفعالية لجميع احتياجات المتعلمين والواقع الاجتماعي.

بالنسبة لهذه السياسة يتم تعريف التعليم الشامل بشكل كلي وفقا لاستنتاجات مجلس الاتحاد الأوروبي (2017) ويأخذ بعين الاعتبار القضايا المتعلقة بالتقاطع.

مقاربة مواضيعية

وتنظر السياسة إلى التعليم الشامل على أنه عملية تنموية مستمرة تركز على فهم كيفية تعلم الأطفال وتحديد وإزالة الحواجز التي تحول دون التعلم والمشاركة في جميع المدارس. تأسست عملية التحول على 10 محاور:

  1. القيادة الشاملة والاستراتيجية
  2. التخطيط التنموي للمدرسة ككل
  3. بيئة شاملة للمدرسة ككل
  4. التعاون مع الأولياء والمشاركة المجتمعية
  5. تخطيط التعليم الفردي
  6. التعليم والتعلم
  7. رفاهية المتعلم والموظفين
  8. التطوير المهني المستمر
  9. إدارة السلوك الإيجابي
  10. هيكل الدعم والخدمات

معايير وأهداف السياسة

وترتكز السياسة على أربعة معايير لكل منها أهدافه الخاصة:

المعيار رقم 1: يتمتع جميع المتعلمين بإمكانية الوصول إلى فرص المشاركة في الأنظمة والهياكل التعليمية.

وتشمل أهداف المعيار 1 ما يلي:

إزالة الحواجز السلوكية حيث تحترم المجتمعات المدرسية وتحتفي بجميع أشكال التنوع بما في ذلك المتعلمين الذين قد يكونون عرضة لخطر الاقصاء أو التغيب الشديد عن الفرص التعليمية. ولتحقيق ذلك فيمكن للمدارس تنظيم أنشطة تعترف بالتنوع وتحتفي به مرة واحدة على الأقل في الفصل الدراسي. ويمكن أن تشمل على سبيل المثال لا الحصر المواضيع المتعلقة بالأصل العرقي أو الإثني أو المعتقد الديني أو الإعاقة أو التوجه الجنسي.

ويجب تعديل الهياكل الأساسية المادية والمناخ المدرسي للمؤسسات التعليمية بحيث يمكن الوصول إليها وتجهيزها على النحو المناسب لتعزيز الفرص لجميع المتعلمين. ولتحقيق ذلك فينبغي إزالة الحواجز المادية في المدارس قدر الإمكان من أجل توفير الوصول الكامل إلى التعليم الجيد ودعم المدارس لتعزيز ثقافة ومناخ من أجل المواظبة المستمرة على الدراسة.

المعيار رقم 2: يستخدم جميع المعلمين برامج تعليمية فعالة أكثر تمثيلا واستجابة للتنوع وتعزز تصميما عالميا لبيئة التعلم.

تشمل أهداف المعيار 2 ما يلي:

إنشاء أنشطة تعليمية وتعلّمية ذات مغزى وتحدي مناسب لجميع المتعلمين المتنوعين من خلال فرص التعلم النشطة والمستقلة والتعاونية. وعند الضرورة فيجب أن يوحد التخطيط التعليمي الفردي المتعلمين والأولياء والمعلمين والمهنيين في تصميم برنامج المناهج الدراسية وفقا لمستوى أداء المتعلم.

المعيار رقم 3: يتم دعم جميع المدارس من خلال هياكل دعم منظمة تنظيما جيدا تتبنى الثقافات المشتركة وروح التنوع.

المعيار رقم 4: يتمتع جميع المعلمين بإمكانية الوصول إلى التعليم المرن وفرص التدريب التي تدعم عملهم في تقديم تعليم شامل جيد.

تشمل أهداف المعيار 4 ما يلي:

ينبغي أن تشمل الدورات التدريبية للمعلمين التدريب على التعليم الشامل للتعامل مع التنوع في الأقسام بما في ذلك على سبيل المثال لا الحصر التدريب في مجالات مثل التعددية الثقافية والصعوبات العميقة والمتعددة وما إلى ذلك. من أجل الحفاظ على وتطوير الموارد البشرية المتخصصة لدعم المعلمين.

يجب تصميم التدريب العملي والملائم وتقديمه للمعلمين لتعزيز الإدماج الجيد. يجب أن يشمل ذلك تنظيم دورات تدريبية للمعلمين في المعهد/المدرسة حول كيفية معالجة قضايا مجتمع الميم في المعاهد/المدارس.

Malta: Politika inkluzivnog obrazovanja u školama - put do kvalitetnog obrazovanja (objavljeno 2019., revidirano 2022.)

Malta je 2019. objavila novu Politiku o inkluzivnom obrazovanju u školama – put do kvalitetnog obrazovanja koja je revidirana 2022. godine.

Cilj je politike osigurati da svi učenici imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, intervenciji i podršci kako bi doživjeli uspjeh u učenju unutar visokokvalitetnog inkluzivnog obrazovnog sustava. Kako bi se to postiglo, politika nastoji transformirati škole u inkluzivne sredine s potrebnim pomakom od obrazovnog modela „jedna veličina za sve” prema socijalno pravednom obrazovanju koje ima za cilj povećati sposobnost sustava da odgovori na različite potrebe i raznolikost svih učenika.

To uključuje sljedeće:

  • Kognitivna i raznolikost učenja
  • Multikulturalizam i jezična raznolikost
  • Raznolikost vjerskih uvjerenja
  • Društveno-gospodarska raznolikost
  • Rodna i spolna raznolikost, uključujući:
  1. Učenike različitih spolova
  2. Učenike s različitim spolnim orijentacijama
  3. Učenike s različitim rodnim identitetima i izrazima
  4. Učenike s LGBTQI roditeljima
  • Fizičku i psihičku raznolikost.

Ova politika prepoznaje da napredak u odnosu na inkluzivno obrazovanje i jednakost zahtijeva učinkovitu strategiju za provedbu. Politika stoga pruža usmjeravajući plan svim dionicima u sektoru obrazovanja prema pravednijem i cjelovitijem obrazovanju. Kroz postavljene ciljeve, politika ima za cilj njegovanje inkluzivnih školskih kultura i okruženja u kojima se učenici osjećaju sigurno, zaštićeno, motivirano i, što je najvažnije, imaju osjećaj pripadnosti. Politika također usvaja odgovarajući, a ne reaktivni pristup, gdje se inkluzija i jednakost njeguju u načelu i praksi.

Pozadina i kontekst

Politika je u kontekstu Rezolucije Vijeća EU-a o strateškom okviru za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju prema Europskom obrazovnom prostoru i šire (2021.-2030.), koja kao svoj prvi strateški prioritet postavlja poboljšanje kvalitete, jednakosti, uključenosti i uspjeha za sve u obrazovanju i obuci. Ova politika također usvaja filozofiju sveobuhvatnog pristupa školovanju o tome kako škole trebaju razviti poticajna okruženja za učenje za sve dionike, podržavajući Cilj br. 4 održivog razvoja Ujedinjenih naroda: Osigurati uključivo i ravnopravno kvalitetno obrazovanje i promicati prilike za cjeloživotno učenje za sve.

Ova politika gleda na individualne razlike kao na prilike za obogaćivanje učenja. Stoga nudi fleksibilnost školama da transformiraju postojeća pedagoška, osobna i profesionalna uvjerenja, stavove i diskurse, kao i da preoblikuju postupke i prakse na način koji učinkovito odgovara svim potrebama učenika i društvenoj stvarnosti.

Za ovu politiku inkluzivno obrazovanje definirano je holistički u skladu sa zaključcima Vijeća Europske unije (2017.) i razmatra pitanja u vezi intersekcionalnosti.

Tematski pristup

Politika vidi inkluzivno obrazovanje kao kontinuirani razvojni proces usmjeren na razumijevanje načina na koji djeca uče, prepoznavanje i uklanjanje prepreka učenju i sudjelovanju u svim školama. Proces transformacije temelji se na 10 tema:

  1. Inkluzivno i strateško vodstvo
  2. Planiranje razvoja cijele škole
  3. Inkluzivno okruženje cijele škole
  4. Suradnja s roditeljima i angažman u zajednici
  5. Individualno planiranje obrazovanja
  6. Učenje i podučavanje
  7. Dobrobit učenika i osoblja
  8. Kontinuirani profesionalni razvoj
  9. Upravljanje pozitivnim ponašanjem
  10. Struktura i usluge podrške

Referentna mjerila i ciljevi politike

Politika se temelji na četirima mjerilima, od kojih svako ima svoje ciljeve:

Referentno mjerilo 1: Svi učenici imaju pristup mogućnostima sudjelovanja u obrazovnim sustavima i strukturama.

Ciljevi za referentno mjerilo 1 uključuju:

Uklanjanje prepreka stavovima pri čemu školske zajednice poštuju i slave sve oblike raznolikosti, uključujući učenike koji bi mogli biti u opasnosti od isključenja ili česte stope izostajanja iz obrazovnih mogućnosti. Kako bi se to postiglo, škole mogu organizirati aktivnosti koje prepoznaju i slave raznolikost barem jednom u polugodištu. To može uključivati teme koje se odnose na, ali nisu ograničene na rasno ili etničko podrijetlo, vjerska uvjerenja, invaliditet ili spolnu orijentaciju.

Fizičku infrastrukturu i školsku klimu obrazovnih ustanova treba prilagoditi kako bi bile dostupne i pravilno opremljene da bi se poboljšale mogućnosti za sve učenike. Kako bi se to postiglo, fizičke prepreke u školama treba ukloniti što je više moguće kako bi se osigurao potpuni pristup kvalitetnom obrazovanju, a škole se podupiru u promicanju kulture i klime za trajno pohađanje nastave.

Referentno mjerilo 2: Svi nastavnici koriste učinkovite pristupe poučavanju koji su reprezentativniji i osjetljiviji na raznolikost i koji potiču univerzalno osmišljeno okruženje za učenje.

Ciljevi za referentno mjerilo 2 uključuju:

Stvaranje aktivnosti poučavanja i učenja koje su smislene i prikladno izazovne za sve različite učenike kroz aktivne, neovisne i kooperativne mogućnosti učenja. Prema potrebi, individualizirano planiranje obrazovanja trebalo bi ujediniti učenike, roditelje, odgojitelje i stručnjake u osmišljavanju nastavnog programa prema razini izvedbe učenika.

Referentno mjerilo 3: Sve škole podržane su kroz dobro organizirane strukture podrške koje prihvaćaju zajedničke kulture i etos raznolikosti.

Referentno mjerilo 4: Svi nastavnici imaju pristup fleksibilnim mogućnostima obrazovanja i osposobljavanja koje podržavaju njihov rad u pružanju kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

Ciljevi za referentno mjerilo 4 uključuju:

Tečajevi obuke odgajatelja trebali bi uključivati obuku o inkluzivnom obrazovanju za rješavanje raznolikosti u učionici, uključujući, ali ne ograničavajući se na obuku u područjima kao što su multikulturalizam, duboke i višestruke poteškoće itd. kako bi se održali i razvili specijalizirani ljudski resursi za podršku odgajateljima.

Praktična i relevantna obuka trebala bi biti osmišljena i pružena nastavnicima kako bi se promicala kvalitetna inkluzija. To bi trebalo uključivati organiziranje obuka za nastavnike na sveučilištima/školama o tome kako riješiti pitanja LGBTIQ osoba na sveučilištima/školama.

Malte: Politique relative à l’éducation inclusive dans les écoles : la voie vers une éducation de qualité (publiée en 2019, révisée en 2022)

Malte a publié en 2019 une nouvelle Politique relative à l’éducation inclusive dans les écoles : la voie vers une éducation de qualité, qui a été révisée en 2022.

Cette politique a pour but de faire en sorte que tous les élèves aient accès à une éducation, des interventions et un soutien de qualité pour réussir dans leurs études au sein d’un système d’éducation inclusif de qualité. Pour y parvenir, la politique s’efforce de transformer les écoles en lieux inclusifs, en abandonnant le modèle d’éducation « universel » pour s’orienter vers une éducation socialement juste visant à renforcer la capacité du système à répondre aux divers besoins et à la diversité de tous les élèves.

Cela inclut :

  • la diversité cognitive et d’apprentissage
  • le multiculturalisme et la diversité linguistique
  • la diversité des croyances religieuses
  • la diversité socioéconomique
  • la diversité sexuelle et des genres, incluant :
  1. des élèves de différents genres
  2. des élèves aux orientations sexuelles différentes
  3. des élèves aux identités et expressions de genre différentes
  4. des élèves ayant des parents LGBTQI
  • la diversité physique et psychologique.

Cette politique reconnaît que les progrès en matière d’éducation inclusive et d’équité requièrent une solide stratégie de mise en œuvre. Elle fournit donc un plan guidant toutes les parties prenantes au sein du secteur de l’éducation vers une éducation plus juste et plus holistique. À travers la définition d’objectifs, la politique vise à alimenter des cultures et des environnements scolaires inclusifs, où les élèves se sentent en sécurité, à l’abri du danger, motivés et, surtout, ont un sentiment d’appartenance. La politique adopte également une approche de réponse plutôt que de réaction, qui favorise l’inclusion et l’équité en théorie et en pratique.

Antécédents et contexte

La politique s’inscrit dans le contexte de la Résolution du Conseil de l’Europe relative à un cadre stratégique pour la coopération européenne dans le domaine de l’éducation et de la formation, dans la perspective de l’espace européen de l’éducation et au-delà (2021-2030), dont la première priorité stratégique consiste à renforcer la qualité, l’équité, l’inclusion et la réussite pour tous dans le domaine de l’éducation et de la formation. Cette politique adopte également une approche au niveau de l’ensemble de l’école dans sa vision de la façon dont les écoles doivent développer des environnements d’apprentissage propices pour toutes les parties prenantes, soutenant l’Objectif de développement durable des Nations Unies n° 4 : assurer l’accès de tous à une éducation de qualité, sur un pied d’égalité, et promouvoir les possibilités d’apprentissage tout au long de la vie.

Cette politique considère les différences individuelles comme des opportunités d’enrichir l’apprentissage. Elle offre donc une certaine flexibilité aux écoles pour transformer les croyances, les attitudes et les discours pédagogiques, personnels et professionnels existants, et pour revoir les processus et les pratiques de manière à répondre effectivement aux besoins de tous les élèves et aux réalités de la société.

Dans le cadre de cette politique, l’éducation inclusive est définie de manière holistique, conformément aux conclusions du Conseil européen (2017) et tient compte des questions concernant l’intersectionnalité.

Une approche thématique

La politique considère l’éducation inclusive comme un processus de développement permanent, qui s’attache à comprendre la façon dont les enfants apprennent, et à identifier et supprimer les obstacles à l’apprentissage et à la participation dans toutes les écoles. Le processus de transformation repose sur dix thèmes :

  1. un leadership inclusif et stratégique
  2. la planification du développement de l’ensemble de l’école
  3. un environnement inclusif dans l’ensemble de l’école
  4. une collaboration avec les parents et l’implication de la communauté
  5. une planification de l’éducation individuelle
  6. l’enseignement et l’apprentissage
  7. le bien-être des élèves et du personnel
  8. le perfectionnement professionnel permanent
  9. la gestion des comportements positifs
  10. une structure et des services de soutien

Critères de référence et objectifs politiques

La politique est bâtie autour de quatre critères de référence, qui ont chacun leurs propres objectifs :

Critère n° 1 : tous les élèves ont accès à des possibilités de participer aux systèmes et aux structures d’éducation.

Les objectifs de ce critère incluent :

L’élimination des obstacles comportementaux pour que les communautés scolaires respectent et célèbrent toutes les formes de diversité, en incluant les élèves qui sont susceptibles d’être exclus ou fortement absents des opportunités d’éducation. Pour ce faire, les écoles peuvent organiser des activités qui reconnaissent et célèbrent la diversité au moins une fois par semestre. Celles-ci peuvent inclure des sujets liés notamment à l’origine raciale ou ethnique, aux convictions religieuses, au handicap ou à l’orientation sexuelle.

Les infrastructures physiques et le climat des établissements d’enseignement doivent être modifiés de manière à être accessibles et équipés comme il se doit pour offrir davantage d’opportunités à tous les élèves. Pour ce faire, les obstacles physiques dans les écoles doivent être supprimés autant que possible, afin d’offrir le plein accès à une éducation de qualité et un soutien doit être apporté aux écoles pour les aider à promouvoir une culture et un climat favorisant une fréquentation durable des écoles.

Critère n° 2 : tous les éducateurs emploient de solides approches de l’enseignement qui sont plus représentatives de la diversité et y répondent davantage, et qui favorisent un environnement de Conception universelle de l’apprentissage.

Les objectifs de ce critère incluent :

La création d’activités d’enseignement et d’apprentissage qui soient significatives et stimulent correctement les divers élèves, à travers des opportunités d’apprentissage actives, indépendantes et coopératives. Lorsque cela est nécessaire, une planification individualisée de l’éducation doit unir les élèves, les parents, les éducateurs et les professionnels dans la conception d’un programme d’enseignement, en fonction du niveau de performance de l’élève.

Critère n° 3 : toutes les écoles sont soutenues par le biais de structures de soutien bien organisées qui englobent des cultures et des philosophies communes de la diversité.

Critère n° 4 : tous les éducateurs ont accès à des opportunités d’éducation et de formation flexibles qui les aident à dispenser un enseignement de qualité inclusif.

Les objectifs de ce critère incluent :

Des formations des éducateurs qui doivent porter notamment sur l’éducation inclusive pour gérer la diversité au sein de la classe, y compris, notamment, des formations dans des domaines tels que le multiculturalisme, les difficultés profondes et multiples, etc., afin de maintenir et de développer des ressources humaines spécialisées capables d’aider les éducateurs.

La conception de formations pratiques et pertinentes qui doivent être dispensées aux éducateurs pour promouvoir une inclusion de qualité. Cela doit inclure l’organisation de formations apprenant aux éducateurs des collèges/écoles à traiter les questions LGBTIQ.

МАЛЬТА. Политика инклюзивного образования в школах как путь к качественному образованию (опубликована в 2019 году, пересмотрена в 2022 году)

Мальта опубликовала в 2019 году новую Политику инклюзивного образования в школах как путь к качественному образованию, пересмотренную в 2022 году.

Цель Политики — обеспечить всем учащимся доступ к качественному образованию, помощи и поддержке, чтобы они могли добиться успеха в обучении в рамках высококачественной системы инклюзивного образования. Для достижения этой цели Политика направлена на преобразование школ в инклюзивные учреждения с необходимым переходом от модели образования «один размер для всех» к социально-справедливому образованию, направленному на повышение способности системы отвечать на различные потребности и разнообразие всех учащихся.

Политика включает:

  • когнитивное и познавательное разнообразие;
  • мультикультурализм и языковое разнообразие;
  • разнообразие религиозных убеждений;
  • социально-экономическое разнообразие;
  • гендерное и сексуальное разнообразие, в том числе:
  1. учащихся разного пола;
  2. учащихся различной сексуальной ориентации;
  3. учащихся с разной гендерной идентичностью и самовыражением;
  4. учащихся с родителями ЛГБТКИ;
  • физическое и психологическое разнообразие.

В данной Политике признается, что прогресс в области инклюзивного образования и равенства требует эффективной стратегии реализации. Таким образом, данная Политика является руководящим планом для всех заинтересованных сторон в образовательной сфере, направленным на обеспечение более справедливого и целостного образования. Благодаря установленным целям Политика направлена на создание инклюзивной школьной культуры и среды, в которой учащиеся чувствуют себя в безопасности, защищены, мотивированы и, что самое главное, испытывают чувство принадлежности. Кроме того, в Политике принят не ответный, а адаптивный подход, при котором инклюзия и сбалансированность поддерживаются как в принципе, так и на практике.

Предпосылки и контекст

Политика отвечает контексту Резолюции Совета ЕС по стратегическим рамкам европейского сотрудничества в области образования и подготовки на пути к Европейскому образовательному пространству и за его пределами (2021–2030 гг.), которая устанавливает в качестве своего первого стратегического приоритета улучшение качества, равенство, инклюзию и успех для всех в сфере образования и неформального обучения. В данной Политике также принята философия общешкольного подхода, согласно которой школы должны создавать благоприятную учебную среду для всех заинтересованных сторон, поддерживая Цель 4 в области устойчивого развития Организации Объединенных Наций: «Обеспечение инклюзивного и равноправного качественного образования и поощрение возможностей обучения на протяжении всей жизни для всех».

Политика рассматривает индивидуальные различия как возможность обогатить процесс обучения. Таким образом, она обеспечивает школам гибкость в изменении существующих педагогических, личных и профессиональных убеждений, взглядов и дискурса, а также в перестройке процессов и практик таким образом, чтобы они эффективно отвечали потребностям всех учащихся и социальным реалиям.

В рамках данной Политики инклюзивное образование определяется целостно в соответствии с заключениями совета Европейского союза (2017 г.) и рассматривается в разрезе межсекторности.

Тематический подход

Политика рассматривает инклюзивное образование как непрерывный процесс развития, направленный на понимание того, как учатся дети, на выявление и устранение барьеров на пути к обучению и участию во всех школьных этапах. В основе процесса трансформации лежат 10 тем:

  1. Инклюзивное и стратегическое лидертво.
  2. Планирование развития школы во всей ее целостности.
  3. Инклюзивная среда в школе во всей ее целостности.
  4. Сотрудничество с родителями и привлечение общественности.
  5. Индивидуальное планирование образования.
  6. Преподавание и обучение.
  7. Благополучие учащихся и персонала.
  8. Постоянное профессиональное развитие.
  9. Позитивное управление поведением.
  10. Структура поддержки и услуги.

Политические ориентиры и цели.

Политика построена на четырех ориентирах, каждый из которых имеет свои собственные цели.

Ориентир 1. Все учащиеся имеют доступ к возможностям участия в образовательных системах и структурах.

Цели ориентира 1.

Устранение поведенческих барьеров, школьные сообщества уважают и приветствуют все формы разнообразия, включая учащихся, которые могут подвергаться риску исключения или значительных пропусков занятий. Для этого школы могут организовывать мероприятия по признанию и принятию разнообразия, хотя бы раз в семестр. Темы могут быть связаны с расовым или этническим происхождением, религиозными убеждениями, инвалидностью или сексуальной ориентацией, но не ограничивающиеся ими.

Физическая инфраструктура и школьный климат учебных заведений должны быть изменены таким образом, чтобы они были доступны и надлежащим образом оборудованы для расширения возможностей всех учащихся. Для достижения этого необходимо максимально устранить физические барьеры в школах, чтобы обеспечить полный доступ к качественному образованию, и поддерживать в школах культуру и климат, способствующие стабильному посещению школы.

Ориентир 2. Все преподаватели используют эффективные подходы к обучению, которые в большей степени отражают и учитывают разнообразие и способствуют созданию универсальной учебной среды.

Цели ориентира 2.

Создание учебно-методических материалов, содержательных и адекватной сложности для всего многообразия учащихся, с инструментами активного, независимого и совместного обучения. Индивидуальное планирование образования должно объединять учеников, родителей, педагогов и специалистов по мере необходимости для разработки учебной программы в соответствии с уровнем успеваемости ученика.

Ориентир 3. Всем школам оказывается поддержка со стороны хорошо организованных структур, принимающих общую культуру и идеи разнообразия.

Ориентир 4. Все педагоги имеют доступ к гибким инструментам обучения и подготовки, помогающим им в работе по обеспечению качественного инклюзивного образования.

Цели ориентира 4.

Курсы подготовки педагогов должны включать обучение инклюзивному образованию для решения проблем разнообразия в классе, включая, но не ограничиваясь подготовкой в таких областях, как мультикультурализм, глубокие и разносторонние трудности и др., чтобы обеспечить наличие и развить специализированные кадры в поддержку педагогам.

Для обеспечения качественной инклюзии необходимо разработать и провести практические целевые тренинги для педагогов. Сюда же относится организация тренингов для педагогов колледжей/школ на тему решения проблем ЛГБТИК в колледжах/школах.

Malta: Politika inkluzivnog obrazovanja u školama - put ka kvalitetnom obrazovanju (objavljeno 2019. godine, revidirano 2022. godine)

Malta je 2019. godine objavila novu Politiku inkluzivnog obrazovanja u školama - put ka kvalitetnom obrazovanju koja je revidirana 2022. godine.

Cilj politike je da se osigura da svi učenici imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, intervenciji i podršci kako bi iskusili uspeh u učenju u okviru visokokvalitetnog inkluzivnog obrazovnog sistema. Da bi se to postiglo, politika nastoji da transformiše škole u inkluzivne sredine sa potrebnim prelaskom sa obrazovnog modela „jedna veličina za sve“ na socijalno pravedno obrazovanje koje ima za cilj povećanje sposobnosti sistema da odgovori na različite potrebe i raznolikost svih učenika.

To su:

  • Kognitivna i raznolikost u učenju
  • Multikulturalizam i jezička raznolikost
  • Raznolikost verskih uverenja
  • Društveno-ekonomska raznolikost
  • Rodna i seksualna raznolikost, uključujući:
  1. Učenike različitih polova
  2. Učenike sa različitim seksualnim orijentacijama
  3. Učenike sa različitim rodnim identitetima i izrazima
  4. Učenike sa LGBTQI roditeljima
  • Fizičku i psihološku raznolikost.

Ova politika prepoznaje da napredak u odnosu na inkluzivno obrazovanje i jednakost zahteva efikasnu strategiju za sprovođenje. Politika tako pruža vodeći plan svim zainteresovanim stranama u sektoru obrazovanja ka pravednijem i holističkom obrazovanju. Kroz postavljene ciljeve, politika ima za cilj negovanje inkluzivnih školskih kultura i okruženja u kojima se učenici osećaju bezbedno, sigurno, motivisano i, što je najvažnije, osećaju osećaj pripadnosti. Politika takođe usvaja odgovarajući, a ne reaktivni pristup, gde se inkluzija i pravičnost neguju u principu i praksi.

Pozadina i kontekst

Politika spada u kontekst Rezolucije Saveta EU o strateškom okviru za evropsku saradnju u obrazovanju i obuci prema Evropskom obrazovnom prostoru i šire (2021.-2030.), koja kao svoj prvi strateški prioritet postavlja poboljšanje kvaliteta, jednakosti, inkluzije i uspeha za sve u obrazovanju i obuci. Ova politika takođe usvaja filozofiju celokupnog školskog pristupa o tome kako škole treba da razviju povoljna okruženja za učenje za sve zainteresovane strane, podržavajući Cilj br. 4 održivog razvoja Ujedinjenih nacija: Osigurati inkluzivno i jednako kvalitetno obrazovanje i promovisati prilike za doživotno učenje za sve.

Ova politika vidi individualne razlike kao prilike za obogaćivanje učenja. Stoga nudi fleksibilnost školama da transformišu postojeća pedagoška, lična i profesionalna uverenja, stavove i diskurs, kao i da ponovo dizajniraju procese i prakse na način koji efikasno odgovara svim potrebama učenika i društvenoj stvarnosti.

Za ovu politiku, inkluzivno obrazovanje je definisano holistički u skladu sa zaključcima saveta Evropske unije (2017.) i razmatra pitanja oko intersekcionalnosti.

Tematski pristup

Politika vidi inkluzivno obrazovanje kao kontinuirani razvojni proces fokusiran na razumevanje kako deca uče, identifikuju i uklanjaju prepreke za učenje i učešće u svim školama. Proces transformacije se zasniva na 10 tema:

  1. Inkluzivno i strateško liderstvo
  2. Planiranje razvoja cele škole
  3. Inkluzivno okruženje cele škole
  4. Saradnja sa roditeljima i angažovanje u zajednici
  5. Planiranje individualnog obrazovanja
  6. Podučavanje i učenje
  7. Dobrobit učenika i osoblja
  8. Kontinuirano stručno usavršavanje
  9. Upravljanje pozitivnim ponašanjem
  10. Struktura podrške i usluge

Referentna merila i ciljevi politike

Politika se zasniva na četiri referentna merila, od kojih svako ima svoje ciljeve:

Referentno merilo 1: Svi učenici imaju pristup mogućnostima za učešće u obrazovnim sistemima i strukturama.

Ciljevi za Referentno merilo 1 uključuju:

Uklanjanje prepreka u stavovima pri čemu školske zajednice poštuju i slave sve oblike različitosti, uključujući učenike koji bi mogli biti u riziku od isključivanja ili visokog stepena izostajanja iz obrazovnih mogućnosti. Da bi se to postiglo, škole mogu organizovati aktivnosti koje prepoznaju i slave različitost najmanje jednom u polugodištu. To mogu biti teme koje se odnose, ali nisu ograničene na rasno ili etničko porijeklo, verska uverenja, invaliditet ili seksualnu orijentaciju.

Fizičku infrastrukturu i školsku klimu obrazovnih institucija treba modifikovati tako da budu dostupne i pravilno opremljene kako bi se poboljšale mogućnosti za sve učenike. Da bi se to postiglo, fizičke barijere u školama treba ukloniti što je više moguće kako bi se obezbedio potpuni pristup kvalitetnom obrazovanju, a škole se podržavaju u promovisanju kulture i klime za održivo pohađanje nastave.

Referentno merilo 2: Svi vaspitači koriste efikasne nastavne pristupe koji su reprezentativniji za različitosti i koji bolje reaguju na različitosti i koji podstiču univerzalni dizajn za okruženje za učenje.

Ciljevi za Referentno merilo 2 uključuju:

Kreiranje aktivnosti podučavanja i učenja koje su smislene i prikladno izazovne za sve različite učenike kroz aktivne, nezavisne i kooperativne mogućnosti učenja. Kada je to potrebno, individualizovano planiranje obrazovanja treba da ujedini učenike, roditelje, vaspitače i stručnjake u osmišljavanju programa nastavnog plana i programa u skladu sa nivoom učinka učenika.

Referentno merilo 3: Sve škole su podržane kroz dobro organizovane strukture podrške koje prihvataju zajedničke kulture i etos različitosti.

Referentno merilo 4: Svi vaspitači imaju pristup fleksibilnim mogućnostima obrazovanja i obuke koje podržavaju njihov rad u pružanju kvalitetnog inkluzivnog obrazovanja.

Ciljevi za Referentno merilo 4 uključuju:

Kursevi obuke vaspitača treba da uključuju obuku o inkluzivnom obrazovanju za rešavanje raznolikosti u učionici, uključujući, ali ne ograničavajući se na obuku u oblastima kao što su multikulturalizam, duboke i višestruke poteškoće itd. kako bi se održali i razvili specijalistički ljudski resursi za podršku vaspitačima.

Praktičnu i relevantnu obuku treba osmisliti i pružiti vaspitačima kako bi se promovisala kvalitetna inkluzija. To bi trebalo da obuhvati organizovanje obuka za obrazovne radnike na fakultetima/školama o tome kako da se bave LGBTIQ pitanjima u fakultetima/školama.

Malta: Política sobre la Educación Inclusiva en los Centros Escolares - El Camino hacia una Educación de Calidad (publicada en 2019 y revisada en 2022)

En 2019, Malta publicó su nueva Política sobre la Educación Inclusiva en los Centros Escolares - El Camino hacia una Educación de Calidad, que posteriormente se revisó en 2022.

El objetivo de la Política es garantizar que todo el alumnado tenga acceso a una educación de calidad, a intervenciones y a apoyo con miras a obtener resultados de aprendizaje satisfactorios en el marco de un sistema de educación inclusivo y de gran calidad. Para ello, la Política busca transformar los centros escolares en entornos inclusivos, lo que requiere sustituir el modelo educativo universal por una educación socialmente justa que persiga aumentar la capacidad del sistema para responder a las diferentes necesidades y la diversidad del alumnado.

Esta diversidad incluye los siguientes aspectos:

  • Diversidad cognitiva y para el aprendizaje.
  • Multiculturalismo y diversidad lingüística.
  • Diversidad de creencias religiosas.
  • Diversidad socioeconómica.
  • Diversidad sexual y de género, lo que incluye:
  1. Alumnado de diferentes géneros.
  2. Alumnado con diferentes orientaciones sexuales.
  3. Alumnado con diferentes identidades y expresiones de género.
  4. Alumnado con padres o madres LGTBQI.
  • Diversidad física y psicológica.

La Política reconoce que el progreso hacia una educación inclusiva y hacia la igualdad requiere una estrategia de ejecución eficaz. Por lo tanto, la Política ofrece un plan rector para todas las partes interesadas del sector educativo con miras a lograr una educación más justa y holística. A través de los objetivos fijados, la Política persigue promover culturas y entornos escolares inclusivos en los que el alumnado se sienta seguro y motivado y, lo más importante, en los que se sienta en su lugar. Además, la Política adopta un enfoque más receptivo que reactivo mediante el que se fomentan la inclusión y la igualdad en la teoría y en la práctica.

Antecedentes y contexto

La Política se integra en el contexto de la Resolución del Consejo de la UE relativa a un marco estratégico para la cooperación europea en el ámbito de la educación y la formación con miras al Espacio Europeo de Educación y más allá (2021-2030), cuya primera prioridad estratégica consiste en mejorar la calidad, la igualdad, la inclusión y el éxito para todas las personas en la educación y la formación. Además, establece que debe adoptarse un enfoque que abarque todo el centro para la forma en la que los centros escolares deben crear entornos de aprendizaje propicios para todas las partes, en apoyo del Objetivo de Desarrollo Sostenible 4 de las Naciones Unidas (Garantizar una educación inclusiva, equitativa y de calidad y promover oportunidades de aprendizaje durante toda la vida para todos).

Esta Política considera que las diferencias individuales representan oportunidades para enriquecer el aprendizaje. Por lo tanto, ofrece flexibilidad a los centros para transformar la ideología, las actitudes y el discurso actuales en materia pedagógica, personal y profesional, así como para rediseñar los procesos y las prácticas de una manera que responda de forma efectiva a las necesidades y las realidades sociales de todo el alumnado.

Para esta Política, la educación inclusiva se define de manera holística con arreglo a las conclusiones del Consejo de la Unión Europea (2017) e incluye cuestiones relativas a la interseccionalidad.

Enfoque temático

La Política considera que la educación inclusiva es un proceso de desarrollo continuado centrado en entender cómo aprende la infancia y en detectar y eliminar las barreras al aprendizaje y a la participación en todos los centros. El proceso de transformación se basa en diez puntos:

  1. Liderazgo inclusivo y estratégico.
  2. Planificación del desarrollo que abarque todo el centro.
  3. Entorno inclusivo que abarque todo el centro.
  4. Colaboración con los padres y las madres e implicación de la comunidad.
  5. Planificación educativa individual.
  6. Enseñanza y aprendizaje.
  7. Bienestar del alumnado y del personal.
  8. Desarrollo profesional continuo.
  9. Gestión del comportamiento positivo.
  10. Estructura y servicios de apoyo.

Hitos y metas de la Política

La Política se estructura en torno a cuatro hitos, cada uno de los cuales incluye una serie de metas:

Hito 1: todo el alumnado tiene acceso a oportunidades para participar en sistemas y estructuras educativos.

Las metas del hito 1 son:

Eliminar las barreras relacionadas con la actitud a fin de que las comunidades escolares respeten y celebren todas las formas de diversidad, incluido el alumnado en riesgo de exclusión o de quedar aislado en gran medida de las oportunidades educativas. Para ello, los centros pueden organizar actividades que reconozcan y celebren la diversidad al menos una vez por trimestre. Dichas actividades pueden abordar, entre otros, temas relacionados con el origen racial o étnico, las creencias religiosas, la discapacidad o la orientación sexual.

Deben modificarse la infraestructura física y el clima escolar de las instituciones educativas con miras a que sean accesibles y a que estén debidamente equipadas para fomentar oportunidades para todo el alumnado. Para ello, deben eliminarse al máximo posible las barreras físicas existentes en los centros escolares a fin de ofrecer un acceso íntegro a una educación de calidad y los centros deben recibir apoyo para promover una cultura y un clima que den lugar a una asistencia escolar ininterrumpida.

Hito 2: todo el profesorado aplica enfoques didácticos eficaces que son más representativos de la diversidad y que se ajustan a esta y que fomentan un entorno de diseño universal para el aprendizaje.

Las metas del hito 2 son:

Crear actividades de enseñanza y aprendizaje que resulten útiles y debidamente estimulantes para todo el alumnado a través de oportunidades de aprendizaje activo, independiente y cooperativo. Cuando proceda, la planificación educativa individualizada debe reunir al alumnado, a los padres y las madres, al profesorado y a los demás profesionales con miras a diseñar un plan de estudios acorde al nivel de rendimiento del alumnado.

Hito 3: todos los centros educativos reciben ayuda a través de estructuras de apoyo correctamente organizadas que abarcan culturas comunes y una ética de diversidad.

Hito 4: todo el profesorado tiene acceso a oportunidades de educación y formación flexibles que respaldan su labor consistente en impartir una educación inclusiva de calidad.

Las metas del hito 4 son:

Los cursos formativos para el profesorado deben incluir formación sobre la educación inclusiva que permita gestionar la diversidad en el aula, lo que incluye, entre otros elementos, formación sobre ámbitos como el multiculturalismo, las dificultades profundas y múltiples, etc. con miras a mantener y crear recursos humanos especializados que faciliten apoyo al profesorado.

Debe diseñarse una formación práctica y pertinente e impartirse al profesorado a fin de promover una inclusión de calidad. Esto debe incluir la organización de cursos formativos para el profesorado de centros de primaria y secundaria sobre cómo abordar cuestiones LGTBQI en dichos centros.

Malta: Okullarda Kapsayıcı Eğitim Politikası - Kaliteli Eğitime giden Yol (2019’da yayınlandı, 2022’de revize edildi).

Malta 2019 yılında yeni bir Okullarda Kapsayıcı Eğitim Politikası - Kaliteli Eğitime giden Yol yayınlayıp, 2022’de revize etti.

Bu politikanın amacı tüm öğrencilerin kaliteli eğitime ve yüksek kaliteli kapsayıcı bir eğitim sistemi içinde öğrenmede başarılı olmak için müdahaleye ve desteğe erişimi olmasını sağlamaktır. Politika bunları gerçekleştirmek için okulları ‘bir kalıp herkese uyar’ eğitim modelinden sistemin tüm öğrencilerin farklı ihtiyaçlarına ve çeşitliliğine cevap verme yeteneğini artırmayı amaçlayan, sosyal açıdan adil bir eğitim modeline geçmeyi gerektirecek kapsayıcı bir ortama dönüştürmeyi hedefler.

Bu farklı ihtiyaç ve çeşitlilikler aşağıdakileri de içerir:

  • Kavrayış ve öğrenme farklılığı
  • Çok kültürlülük ve dil farklılığı
  • Dinî inanç farklılığı
  • Sosyo-ekonomik farklılık
  • Cinsiyet ve cinsellik farklılığı:
  1. Farklı cinsiyetlerden öğrenciler
  2. Farklı cinsel yönelimlerden öğrenciler
  3. Farklı cinsel kimlik ve ifade sahibi öğrenciler
  4. LGBTQI anne babalı öğrenciler
  • Bedensel ve psikolojik farklılık

Politika kapsayıcı eğitim ve eşitlik alanında ilerlemenin uygulama için etkin bir strateji gerektirdiğini belirler ve bu nedenle daha adil ve daha bütüncül bir eğitim için eğitim sektörü bünyesindeki tüm paydaşlara yol gösterici bir plan sağlar. Politika belirlenen hedefler üzerinden öğrencilerin kendilerini güvenli, güvende, motive ve her şeyden önemlisi ait hissettiği kapsayıcı okul kültürleri ve ortamları yaratmayı amaçlar. Politika aynı zamanda tepkiselliğin yerine kapsayıcılık ve eşitliğin ilkede ve uygulamada ön planda tutulduğu uyumlu bir yaklaşımı benimser.

Arka plan ve bağlam

Bu politika; kaliteyi geliştirmeyi, eşitlik, kapsayıcılık ve eğitim ve öğretimde herkes için başarıyı ilk stratejik öncelik olarak belirleyen AB Konseyinin Avrupa Eğitim Alanı ve ötesine yönelik eğitim ve öğretimde stratejik bir çerçeve düzenlemesi (2021-2030) kapsamında yer alır. Politika aynı zamanda okulların bütün paydaşlar için nasıl iletken öğrenme ortamları geliştirecekleri konusunda bir bütün okul yaklaşımı felsefesi benimseyerek Birleşmiş Milletler Sürdürülebilir Gelişme Amaç 4’ü destekler: Kapsayıcı ve adil bir kaliteli eğitim sağlamak ve herkes için ömür boyu öğrenme fırsatlarını desteklemek.

Bu politika kişisel farklılıkları öğrenmeyi zenginleştirme fırsatları olarak görür ve dolayısıyla okullara mevcut pedagojik, kişisel ve profesyonel inanç, davranış ve söylemleri dönüştürmede ve süreç ve uygulamaları bütün öğrencilerin ihtiyaçlarına ve sosyal gerçeklerine etkinlikle cevap verecek şekilde yeniden tasarlamada esneklik tanır.

Bu politika için kapsayıcı eğitim Avrupa Birliği konseyinin sonuçları (2017) uyarına bütüncül olarak tanımlanır ve kesişimsellik çevresindeki konuları göz önünde bulundurur.

Tematik bir Yaklaşım

Bu politika kapsayıcı eğitimi çocukların nasıl öğrendiğine ve bütün okullarda öğrenmenin ve katılımın önündeki engellerin belirlenip kaldırılmasına odaklanmış sürekli bir gelişimsel süreç olarak görür. Dönüşüm süreci 10 temaya dayanır:

  1. Kapsayıcı ve stratejik önderlik
  2. Okul bütününde gelişim planlaması
  3. Okul bütününde kapsayıcı ortam
  4. Anne babalarla işbirliği ve toplum bağlantısı
  5. Bireysel eğitim planlaması
  6. Öğretme ve öğretim
  7. Öğrenci ve personel esenliği
  8. Sürekli profesyonel gelişim
  9. Olumlu davranış yönetimi
  10. Destek yapısı ve hizmetleri

Politika kriter ve amaçları

Bu politika her biri kendi amaçlarına sahip dört ölçüt üzerine kuruludur:

Ölçüt 1: Bütün öğrenciler eğitim sistem ve yapılarına katılım için fırsatlara erişebilir.

Ölçüt 1’in amaçları şunları içerir:

Eğitim fırsatlarından dışlanma veya yüksek devamsızlık tehlikesiyle karşı karşıya olabilecek öğrenciler dahil, okul toplumlarının bütün farklılık türlerine saygı gösterip kutlamasının önündeki davranışsal engellerin kaldırılması. Bunu başarmak için okulların dönemde en az bir kez farklılığı kabul edip kutlayacak etkinlikler düzenleyebilir. Bu kutlamalar ırk veya etnik köken, dinî inanç, özürlülük veya cinsel yönelimle ilgili olmakla birlikte, bunlarla sınırlanmayacak konular içerebilir.

Eğitim kurumlarının fiziksel altyapısı ve okul iklimleri erişilebilir ve bütün öğrencilere yönelik fırsatları geliştirecek şekilde değiştirilmesi ve gerektiği gibi donatılmalıdır. Bu amaçla, kaliteli eğitime eksiksiz erişim sağlamak için okullardaki fiziksel engeller olabildiğince kaldırılmalı ve okullar sürdürülebilir devam için kültür ve ortam geliştirmede desteklenmelidir.

Ölçüt 2: Tüm eğitmenler farklılığı daha fazla temsil edip duyarlı davranan ve Öğrenim Ortamı için Evrensel bir Tasarımı destekleyen etkin öğretme yaklaşımları kullanır.

Ölçüt 2’in amaçları şunları içerir:

Etkin, bağımsız ve yardımcı öğrenme fırsatlarıyla tüm farklı öğrenciler için uygun anlamlı ve meydan okuyucu olan öğretme ve öğrenme faaliyetleri yaratmak. Gerektiğinde, bireyselleştirilmiş eğitim planlaması anne babaları, eğiticileri ve profesyonelleri öğrencinin performans düzeyine uygun bir müfredat programının tasarımında birleştirmelidir.

Ölçüt 3: Okullar ortak kültürleri ve çeşitlilik ruhunu kucaklayan, iyi örgütlenmiş destek yapılarınca desteklenir.

Ölçüt 4: Bütün eğitmenler kaliteli kapsayıcı eğitim vermelerini destekleyen esnek eğitim ve öğretim fırsatlarına erişebilmektedir.

Ölçüt 4’in amaçları şunları içerir:

Eğitmenlerin yetiştirme kursları sınıfta çeşitliliği ele almak amacıyla kapsayıcı eğitimi içermeli, eğitmenleri destekleyecek uzman insan kaynaklarını koruyup geliştirmek için çok kültürlülük, derin ve çoklu güçlükler vb. gibi alanları kapsayan, ancak bunlarla sınırlanmayan alanlarda eğitim sunmalıdır.

Kaliteli kapsayıcılığı geliştirmek amacıyla eğitmenler için pratik ve ilgili eğitim tasarlanıp sunulmalıdır. Bu tasarım, kolej/okul temelli eğitmenler için kolejlerde/okullarda LGBTIQ konularının nasıl ele alınacağı konusunda eğitimler düzenlemeyi içermelidir.

Find more best practices in our LGBTQI Inclusive Education Database

Explore our multilingual database to find measures, laws, policies and programmes implemented by governments and civil society organisations to create safer and more inclusive education systems for LGBTQI children and youth.

Browse our full database